Primena mape uma za prikaz funkcionisanja ljudske memorije, autor: Časlav Mančić

Mape uma

Preporučujem ti da pre ovog članka pročitaš „Kako radi moj mozak“ jer je ta priča uvod za ovu ovde, i ja ću u ovom tekstu pisati kao da je ovo sledeća lekcija.

Video si kako radi ljudski mozak – video si da se leva hemisfera bavi analizom, apstrakcijom, linearnošću i logikom, dok je desna zadužena za sintezu, imaginaciju, vizuelnost i muziku. I sada se postavlja pitanje „zašto su mape uma toliko dobra tehnika za pamćenje?“ Odgovor je kratak – zato što prilikom pamćenja pojmova istovremeno aktivira obe hemisfere mozga! A da bi odgovor bio i jasan, sada ću ti pokazati konkretne primere.

Primena mape uma za prikaz funkcionisanja ljudske memorije, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz funkcionisanja ljudske memorije, autor: Časlav Mančić

Šta se dešava u mozgu kada pokušaš da zapamtiš, na primer, stihove pesme Jove Jovanovića Zmaja „Svet“:

Ala j’ lep
Ovaj svet,
Onde potok,
Ovde cvet;
Tamo njiva,
Ovde sad,
Eno sunce,
Evo hlad.
 

Odmah, čim vidiš ovu strofu, mozak konstatuje da je u pitanju neki tekst, linearno poređan i automatski aktivira levu hemisferu. Ti počneš da čitaš stihove, i kako pročitaš koju reč, leva hemisfera se aktivira i poveže slova koja si pročitao sa njihovim značenjem. Pročitaš strofu do kraja i onda pokušaš da se setiš šta si pročitao. Šta se dešava u mozgu? „Pretraživač“ koji radi automatski počne da traži informacije i po levoj i po desnoj hemisferi. Naravno, u desnoj ništa neće naći jer ona uopšte nije bila aktivna tokom čitanja strofe, dok će u levoj verovatno naći delove razbacane tako da ne možeš sa sigurnošću da kažeš da li je prvo potok, njiva ili cvet. I kako onda popravljaš tu „grešku“? Pa, pročitaš ponovo. Ovi stihovi su krajnje jednostavni, pa ti neće biti teško da ih posle tri, četiri iščitavanja sa sigurnošću zapamtiš, ali samo se zamisli šta bi bilo da treba da upamtiš „Gorski vjenac“.

A šta se dešava kada isti stih predstaviš pomoću mape uma?

Primena mape uma za pamćenje stihova, autor: Bojana Radević
Primena mape uma za pamćenje stihova, autor: Bojana Radević

Ovo je Bojanino objašnjenje slike: „U centru slike je Zemlja, jer mi je to asocijacija za reč svet. U pesmi je svet lep, pa sam dodala mala srca i cvetiće. Iz sveta ide 5 staza na kojima je prikazano zašto je svet lep. Počela sam od gornjeg desnog dela slike i tu nacrtala potok. Na potoku je vodenica, a riba je iskočila iz njega i za njom su ostali krugovi u vodi. Zatim je tu cvet, koji je lep, veliki i roze. Sledeća slika su njive sa, naravno, traktorom. Kada sam videla reč sad, pomislila sam na drvored jabuka i to nacrtala. Ostalo mi je sunce i hlad, pa sam to spojila sa drvoredom, nacrtavši hladovine i ucrtala sam strelicu da bih se setila kada se hlad pominje.“

Čitajući pesmu, Bojana je povezivala stihove sa njihovim predstavama, i crtala ih na papiru. Na taj način je uključila i desnu hemisferu u proces pamćenja i obezbedima sebi da zapamti stihove na duže staze. Bojani je sada dovoljno da, prilikom recitovanja, dozove iz sećanja sliku, a „pretraživač“ će onda sam povezati reči sa crtežima i složiti ih u strofu. (Mala napomena: Ova pesmica je laka, a Bojana iskusna u crtanju mapa, pa nije pisala ključne reči na crtežu.)

Za „domaći“ ti ostavljam da nacrtaš svoju prvu mapu na osnovu druge strofe ove pesme:

Tamo Dunav,
Zlata pun,
Onde trava,
Ovde žbun,
Slavuj pesmom
Ljulja lug.
Ja ga slušam
I moj drug.
 

A da bi to uradio lepo, pogledaj kako se prave mape uma!

Primena mape uma za prikaz mogućnosti investiranja, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz mogućnosti investiranja, autor: Časlav Mančić

Na sredini papira (tj. slike) crta se centralni lik.

Centralni lik
Centralni lik

Centralni lik treba da predstavlja ono o čemu je reč, i treba ga nacrtati dovoljno velikog i koristeći najmanje tri boje. Naravno, centralni lik treba da bude nešto što tebe asocira na temu o kojoj je reč. Na kraju, u okviru centralnog lika treba da napišeš ključnu reč koju povezuješ sa temom. Ključna reč (odnosno sintagma, ukoliko se ne može povezati samo jedna reč) mora tebi da daje jasnu asocijaciju na temu.

Primena mape uma za prikaz strukture naučnog rada, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz strukture naučnog rada, autor: Časlav Mančić

Iz centralnog lika treba da „izviru“ glavne grane tj. crte.

Glavne grane
Glavne grane

Ove glavne crte će se po potrebi dodatno granati na detalje. Svaka crta mora da bude predstavljena svojom bojom, i prilikom razgranavanja ne bi trebalo menjati boje grana. Naravno, ako povežeš i boje grana sa njihovim značenjem, tim pre bolje.

Primena mape uma za prikaz procesa čitanja, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz procesa čitanja, autor: Časlav Mančić

Na granama se pišu ključne reči i crtaju sličice koje te asociraju na tu oblast. Ključne reči se pišu štampanim slovima tamnijom bojom od one koja je korišćena za datu granu. Za crtanje sličica treba koristiti što više boja. Treba se truditi da ključna reč stoji na samoj grani, ne da visi ispod nje, niti da lebdi iznad. Ključna reč i sličica se mogu iskombinovati kao na prethodnom primeru u slučaju reči „MEHanizam“. Ako možeš da povežeš sličicu sa emocijom, odnosno da predstaviš nešto što te asocira na lični događaj, doživljaj ili motiv, učini to – što je jača emocija, to će slika ostati duže u sećanju. Ja više volim da koristim lepe asocijacije jer su onda i slike lepše, a i rad sa njima, ali je opšte prihvaćeno mišljenje da se ružne duže pamte, pa možeš da predstavljaš i njih. U praksi, pozitivne emocije (pogotovo kada se posmatraju u kontekstu učenja) daju bolje rezultate, jer kod njih nema potrebe za potiskivanjem. Na primer, emocije vezane za evociranje prvog poljupca, prvog seksa (kome je bio uspešan), dobijanja diplome, venčanja…

Primena mape uma za prikaz vremena u engleskom jeziku, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz vremena u engleskom jeziku, autor: Časlav Mančić

Dalje grananje treba da prati istu logiku – nove grane ostaju iste boje, na njima se ispisuju ključne reči (tamnijim bojama i štampanim slovima) i povezuju se sa asocijativnim sličicama (u što više boja, i u kombinaciji sa emocijama).

Razgranavanje i ključne reči
Razgranavanje i ključne reči

Ako se ukaže potreba da se neke grane povežu, to možeš da učiniš strelicama (u trećoj boji), zvezdicama, asteriskom, ili kojim drugim simbolom. Ako koristiš zvezdice, asterisk ili slične oznake, uvek koristi jednu istu boju za jednu vezu.

Primena mape uma za prikaz glagolskih oblika (vremena) u engleskom jeziku, autor: Časlav Mančić
Primena mape uma za prikaz glagolskih oblika (vremena) u engleskom jeziku, autor: Časlav Mančić

Pridržavaj se ovih pravila dok ne ovladaš veštinom crtanja mapa uma (dok ne nacrtaš 50ak mapa). A onda pusti mašti na volju! Dodaj nove simbole, detalje, elemente, smisli nova (svoja) pravila, ukrasi mape, začini ih svojim asocijacijama, pojačaj emocije i koristi humor.

Za kraj, želim da ti skrenem pažnju samo na još jednu stvar. Očito je da će ti u početku crtanje mapa uma ići teže i da će ti odnositi više vremena nego što bi to možda učinilo bubanje. Ali crtajući mape uma sećanje ti duže ostaje u memoriji, a za obnavljanje će ti biti potrebno samo da baciš pogled na sliku – ona će ti odmah reći više od hiljadu reči!

Sada očekujem od tebe da uradiš „domaći zadatak“ – da nacrtaš mapu uma za drugi stih Zmajeve pesme „Svet“ (ili za celu pesmu skupa). A kada to uradiš, pogledaj kako je to Bojana uradila.

Primena mape uma na prikaz pesme ''Svet'', autor: Bojana Radević
Primena mape uma na prikaz pesme “Svet“, autor: Bojana Radević

Dalje ti preporučujem da nastaviš sa čitanjem teksta o mapama života.


Објављено

у

од

Ознаке:

Comments

2 реаговања на на „Mape uma“

  1. […] nastavljaš sa čitanjem od prethodnog članka. Ako to nije slučaj, vrati se i pročitaj “Mape uma„, odnosno, prvi tekst “Kako radi moj […]

  2. […] da prvo pročitaš članke o mapama života: 1. “Kako radi moj mozak„, 2. “Mape uma„, 3. “Mape […]

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *